• Petro Kuzmjak, Rusinska 63
  • 025 703 041
  • 025 703 040
  • skolark.dir@eunet.rs
logologologologo
  • Naslovna
  • O školi
    • Školski časopis „Time Out”
    • Dokumenta škole
      • Plan rada
      • Statut i pravilnici
      • Izveštaji
    • Zaposleni
    • Istorijat
    • Ko je bio Petro Kuzmjak
    • Letopis
    • Stručno usavršavanje
  • Školovanje
    • Gimnazija
    • Turistički tehničar
    • Osnovna škola
      • Završni ispit
  • Dom učenika
    • O Domu učenika
    • Galerija
      • 2020.
      • 2019.
      • 2018.
      • 2017.
      • 2016.
      • 2015.
      • 2011.
    • Novosti
    • Ritam dana
    • Upis
  • Učenici
    • Ekskurzije
    • Naši učenici
    • Takmičenja
    • Učenik generacije
    • Učenički parlament
    • Maturanti
      • Maturanti školska 2019/2020. godina
    • Uspesi učenika
  • Projekti
    • Erasmus + RemoT3
    • Učimo zajedno
      • Učimo zajedno
    • Erasmus + Italija
    • Pazi na svoj klik
    • #ŠNT
    • Snažno zeleno 2022
    • Sajam nauke
    • Andrevlje
    • Škole kao otvorene laboratorije
    • Učenje zalaganjem u zajednici
    • Geometrician’s view Erasmus+
    • Klub recitatora
    • Erasmus + „Radšej potrební, ako spotrební”
    • Škola za 21. vek
    • Erasmus + Logiface
    • STEM učionica tolerancije
    • Sajam turizma
  • Galerija
    • 2021.
    • 2020.
    • 2019.
  • Kontakt
  • Petro Kuzmjak alumni

Dan Rusina

  • Početna
  • Akuelnosti
  • Dan Rusina
Sa projektom podržan Klub recitatora
15. januara 2021.
Dan Rusina u školi
18. januara 2021.

Dan Rusina

17. januara 2021.
Kategorije
  • Akuelnosti
Oznake

Rusini na teritoriji današnje Srbije žive preko 260 godina. U njihovoj bogatoj tradiciji 17. januar 1751. godine ostao je zabeležen kao poseban datum.

Toga dana je Franc Jozef de Redl, savetnik carice Marije Terezije i administrator Kraljevsko-državnog Bačkog distrikta u Somboru potpisao prvi zvanični dokument − Ugovor o naseljavanju 200 rusinskih grkokatoličkih porodica na tadašnju pustaru Veliki Krstur. Bio je to oficijelni početak današnjeg Ruskog Krstura, najstarijeg, najvećeg i najpoznatijeg naselja Rusina u Vojvodini i Srbiji.

Taj dan je već više decenija prihvaćen kao dan zvaničnog doseljavanja Rusina na ove prostore.Prvi rusinski doseljenici su pojedinačno u Bačku počeli pristizati već sredinom dvadesetih godina XVIII veka, ali tek popis iz 1746. godine svedoči o boravku većeg broja rusinskih porodica nedaleko od Krstura.

Njihovo naseljavanje je bilo povezano sa opštim prilikama. Nakon okončanja perioda austro-turskih ratova 1739. godine Habsburška monarhija je došla u posed plodnih, ali gotovo pustih teritorija na tlu južne Ugarske. Tada je odlučeno da se one nasele i privredno obnove. Među narodima koji su pristigli i pustili korene na plodnoj vojvođanskoj ravnici našli su se i Rusini.

Od preduzimljivih žitelja ova dva bačka naselja, od početnih 350 porodica i novih doseljenika iz starog kraja Gornjice, (gornjih karajeva Austro-Ugarske), vremenom se razvila nacionalna zajednica Rusina u Vojvodini.

Po istorijskom poreklu Rusini pripadaju Istočnim Slovenima. U srednjem veku Rusinima su se zvali svi žitelji Kijevske Rusi. Tokom stoleća menjale su se granice i države. U XIX veku ovaj etnonim određivao je sve Istočne Slovene podanike Habsburške monarhije koji su živeli u Galiciji i severoistočnoj Ugarskoj.

Rusini za sebe kažu da su Rusnaci, a svoj jezik zovu ruski. Rusini pišu ćiriličnim pismom. Ko zna rusinski s lakoćom može razumeti sve slovenske jezike, a posebno jezike Karpatskog areala. Rusini u Srbiji više od jednog stoleća na svom narodnom jeziku objavljuju knjige. Jezik Rusina u Srbiji danas se smatra najmlađim književnim slovenskim jezikom. Tome Rusini treba da zahvale delu Havrijila Kosteljnika koji je rođen 1886. godine u Ruskom Krsturu. Bio je jedan od najobrazovanijih i najpoznatijih vojvođanskih Rusina − sveštenik, doktor filozofije, univerzitetski profesor i pisac.

Danas u Republici Srbiji i njenoj severnoj pokrajini Vojvodini, Rusini predstavljaju malobrojnu, ali po tradiciji i po svojim kulturnim karakteristikama, prepoznatljivu nacionalnu zajednicu. Zahvaljujući dvoipovekovnom postojanju na ovom prostoru južnog oboda Panonske nizije, vojvođanski Rusini Srbiju smatraju za svoju domovinu. Istovremeno Rusini su i posrednik u vezama Srbije sa regijama i državama srednje i istočne Evrope gde se nalaze i njihovi istorijski koreni.

Podzelїc - Podeliti
Redaktor (Urednik)

Povezane vesti

5. decembra 2023.

Poseta i učešće na Sajmu turizma u Novom Sadu 2023.


Opširnije
30. novembra 2023.

Svetski dan deteta


Opširnije
30. novembra 2023.

Regionalno takmičenje „Poslovni izazov”


Opširnije

Premenka яzika

  • Ruski яzikRuski яzik
  • Srpski jezikSrpski jezik

Arhiva

Informacije

Adresa: 25233 Ruski Krstur
Ulica: Rusinska 63
Telefon škole: 025 703 041
Telefon direktora: 025 703 040
Telefon računovodstva: 025 705 030
Telefon doma učenika: 025 703 044

Lice određeno za zaštitu podataka o ličnosti:
Jasmina Nađ; broj telefona: 025 703 042; imejl: petrokuzmjak@eunet.rs

Kategorije

Arhiva

Posete na sajtu

  • 74804Pogledano:
  • 3Trenutno na sajtu:

Izaberi pismo

Ćirilica  |  Latinica
© 2022 Petro Kuzmjak - Sva prava zadržana